Da li me moje dete čuje?

Autori:
mast. defektolog Milica Zarićmast. defektolog Milica Zarićdipl. surdolog Nataša Stankovićdipl. surdolog Nataša Stanković
Objavljeno:13. 11. 2026.
Ažurirano: 13. 11. 2026.

6 pitanja za surdologa

Sluh ima važnu ulogu u detetovom razvoju - od usvajanja prvih reči i razvoja govora do komunikacije, učenja i upoznavanja sveta koji ga okružuje. Ipak, roditeljima nije uvek lako da prepoznaju da njihovo dete možda ima poteškoće sa sluhom, niti da znaju kome da se obrate i šta mogu da očekuju tokom pregleda.

Zato smo razgovarali sa surdologom koji odgovara na šest najčešćih pitanja roditelja i približava teme koje često izazivaju nedoumice. Dipl. surdolog Nataša Stanković nam objašnjava kako prepoznati moguće oštećenje sluha kod deteta, na koji način se meri dečji sluh, kada su potrebne ventilacione cevčice i čemu one služe i šta sledi nakon ugradnje istih. Mi joj se zahvaljujemo što je odvojila vreme za naša i vaša pitanja ♥️

Nataša Stanković - surdolog

1. Kako da prepoznam da moje dete slabije čuje?

Prvo što roditelj primeti jeste izostanak reakcije na zvuk. Dozivamo dete, ono ne reaguje; zalupe se vrata, dete ne reaguje; traži da mu se pojača TV; ukoliko mu se obraćate iza leđa ili iz druge prostorije - ne ispuni vaš zahtev; često traži da ponovite ono što ste rekli i posmatra vam usta dok govorite.

Ovakvi znaci mogu ukazivati na trajno oštećenje sluha, ali i na privremeno oslabljen sluh, koje se često javlja usled upale srednjeg uha i nakupljanja tečnosti iza bubne opne. Zato je važno utvrditi uzrok i na vreme obaviti pregled sluha.

2. Da li je normalno da dete nakon upale uha ili perioda sa tečnošću u srednjem uhu počne slabije da reaguje na ime, zvukove ili govor, i koliko dugo roditelji treba da čekaju pre nego što potraže pomoć?

Ukoliko u uhu postoji tečnost, ona sprečava zvučne talase koji treba da stignu do bubne opne i narušava kvalitet zvuka koji dete čuje. Tada može da se desi da dete ne čuje kada ga dozivate ili mu se obraćate. Ukoliko primetite da Vaše dete slabije čuje odmah se obratite ORL specijalisti koji će proveriti stanje sluha i uputiti Vas ka surdologu. Surdolog je stručnjak koji se bavi rehabilitacijom i habilitacijom dece oštećenog sluha.

3. Moje dete često ima upale ušiju. Da li one mogu da utiču na razvoj govora i jezika?

Česte upale ušiju, ukoliko su praćene povećanim lučenjem cerumena ili su praćene nakupljanjem tečnosti u srednjem slušnom kanalu mogu dovesti do slabljenja sluha. Kao posledica toga, dete ne čuje adekvatno govor svog sagovornika, svoje okoline. Ako se govor ne čuje dobro, i sama produkcija govora će biti narušena, jer dete uči da govori slušajući i imitirajući govor svoje okoline.

4. Kako izgleda merenje sluha kod deteta? Koja je razlika između BERA, OAE i drugih testova? Da li dete mora da bude saradljivo kako bi izmerili sluh?

Merenje sluha kod deteta zavisi od uzrasta, odnosno od mogućnosti deteta da aktivno sarađuje prilikom merenja sluha.

Kod novorođenčadi se radi skrining test, test OAE ( otoakustičke emisije). On se najčešće radi još u porodilištu u prvih 48 sati nakon rođenja. U ušni kanal bebe se stavi mala sonda sa mikrofonom i zvučnikom. Aparat pusti klik, koji ukoliko je unutrašnje uho zdravo, izaziva treperenje trepljastih ćelija i zvučni eho koji se detektuje pomoću mikrofona. Ako eho postoji, funkcija unutrašnjeg uha je uredna. Ako eho ne postoji, potrebna su dodatna ispitivanja. Izostanak eha ne znači automatski oštećen sluh. Kada se kod novorođenčadi OAE radi kao skrining test, negativan nalaz može biti i zbog plodove vode koja je ostala u slušnom kanalu. Negativan test se javlja i ukoliko ima dosta cerumena u uhu.

BERA je objektivna metoda ispitivanja sluha kod osoba koje ne mogu da sarađuju zbog uzrasta ili drugih objektivnih razloga. BERA se primenjuje kada tonalna audiometrija nije izvodljiva, a potrebno je ispitati stanje sluha. BERA meri prag sluha, provodljivost slušnog nerva, stanje unutrašnjeg uha i slušne puteve do moždanog stabla. Kod dece se radi tokom spavanja, kod odraslih u budnom stanju. Traje od 30-60 minuta. Izvodi se tako što se na glavu pacijenta lepe elektrode, pacijent kroz slušalice sluša zvuke. BERA meri električne potencijale moždanog stabla i slušnog živca kao odgovor na zvučne nadražaje.

Tonalna audiometrija je objektivna metoda ispitivanja praga sluha. Ova metoda ispituje prag sluha za čiste tonove u opsegu od 125Hz do 8000Hz i beleži na koliko dB osoba čuje određeni zvuk. Radi se kod dece i odraslih koji mogu da sarađuju. Pacijent se nalazi u gluvoj sobi, prostorija potpuno zvučno izolovana, na ušima su mu slušalice, ukoliko se ispituje vadušna provodljivost, ili se na mastoidni nastavak, kost iza uha, postavi koštani provodnik ukoliko se ispituje koštana provodljivost zvuka. Osobi se pušta zvuk različite visine i različitog intenziteta, zamoli se da podigne ruku ili pritisne taster onog momenta kada čuje zvuk. Ispitivač zabeleži odgovor i kada je testiranje završeno, dobija se audiogram, grafikon na kom se vidi stanje sluha. Na osnovu audiograma se može

utvrditi da li je sluh uredan ili postoji konduktivno, perceptivno ili mešovito oštećenje sluha.

5. Kada je potrebno ugraditi ventilacione cevčice i kako da znamo da li su one zaista neophodne?

Ukoliko su upale ušiju česte i praćene tečnošću ili povećanim lučenjem cerumena u srednjem slušnom kanalu, zvuk ne može adekvatno da stigne do unutrašnjeg uva i to sprečava osobu da uredno čuje. Ako ne čujemo uredno, ni govor ne može da se razvija u skladu sa razvojem. Na osnovu anamneze, stanja sluha i govora, ORL specijalista predlaže aplikaciju aeracionih (Ventilacionih) cevčica. Ugradnjom ventilacionih cevčica izjednačava se pritisak između spoljašnjeg i srednjeg uha, omogućava se isticanje tečnosti iz srednjeg uha, srednje uvo se oslobađa tečnosti i osoba može lepo da čuje. Cevčice se zadržavaju u uvu 6-12 meseci, često same ispadnu, a nekada je neophodno hirurški ih izvaditi ako ne ispadnu same.

6. ORL specijalista je utvrdio da moje dete slabije čuje i čekamo operaciju. Da li je potrebno uključiti dete u neku vrstu tretmana do operacije ili posle operacije?

Poželjno je uključiti dete u surdološki tretman pre i posle operacije. Surdolog će sa detetom vežbati auditivnu pažnju, izazivati glasove, reči, učiti dete kako da na najbolji način koristi sluh, kako da komunicira sa okolinom.

Nakon operacije, kada se za to steknu odgovarajući medicinski uslovi i uz saglasnost ORL specijaliste, važno je nastaviti sa surdološkim tretmanima. Tada se posebna pažnja posvećuje slušanju, prepoznavanju i razumevanju zvukova i govora, kao i daljem razvoju komunikacijskih sposobnosti.

Važno je znati da operacija predstavlja jedan korak u rešavanju problema sa sluhom, dok kontinuirana stručna podrška može značajno doprineti tome da dete što bolje iskoristi svoje slušne mogućnosti.

Zaključak

I za kraj, sluh je jedan od temelja razvoja govora, jezika i komunikacije, zbog čega je važno na vreme prepoznati svaku promenu u detetovom reagovanju na zvukove i govor. Roditelji su često prvi koji primete da dete ne čuje kao ranije, ali je za postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajuće podrške neophodna saradnja sa stručnjacima.

Bilo da je reč o privremenom ili trajnom oštećenju sluha, pravovremena dijagnostika, odgovarajući medicinski tretman i surdološka podrška mogu imati važnu ulogu u detetovom daljem razvoju.

Ne čekajte da dete samo preraste problem sa sluhom. Ukoliko primećujete da ne reaguje na zvukove, često traži da ponovite izgovoreno ili ima poteškoće u razumevanju govora, obratite se ORL specijalisti i potražite stručnu procenu. Što se problem ranije prepozna, ranije se može pružiti podrška koja detetu znači za sigurnije odrastanje, učenje i komunikaciju sa svetom oko sebe.