Artikulacija i spremnost za polazak u školu
6 najčešćih pitanja za logopeda
Polazak u školu predstavlja jednu od važnih prekretnica u detetovom odrastanju, a spremnost za polazak u školu ne podrazumeva samo usvojena znanja, prepoznavanje slova i brojeva, već i pravilan izgovor glasova, bogat rečnik, sposobnost razumevanja i izražavanja, kao i razvijenu fonološka svesnost. Kada je pravi trenutak za logopedsku procenu? Da li je nepravilan izgovor glasova prepreka za uspešan početak školovanja i kako roditelji mogu pomoći detetu da spremno dočeka prvi školski dan? O ovim temama razgovaramo sa Oazinim logopedom Ljubicom Popović, koji će nam približiti značaj pravilne artikulacije i govorno-jezičkog razvoja za školsku spremnost kroz odgovore na šest najčešćih pitanja koje nam roditelji postavljaju. Mi joj se zahvaljujemo što je odvojila vreme za naša i vaša pitanja ♥️
1. Koje su uzrasne norme za pravilan izgovor glasova srpskog jezika? Kada je potrebno da se roditelji jave logopedu?
Artikulacije glasova srpskog jezika ima uzrasne norme i razvoj glasova teče postepeno, od akustički jednostavnijih ka složenijim strukturama:
- Od 1. do 2. godine: Razvijaju se vokali (A, O, E) i rani suglasnici (M, P, B).
- Od 2. do 3. godine: Usvajaju se vokali I i U, kao i glasovi J, T, D, K, G, N, NJ, V, F, H.
- Od 3. do 4. godine: Stabilizuju se glasovi S, Z, C, Š, Ž i L.
- Od 4. do 5. godine: Očekuje se pravilan izgovor kompleksnijih glasova kao što su Ć, Č, DŽ, Đ, LJ i na samom kraju R. Mada, u praksi neretko srećem pravilnu artikulaciju glasa R, ali narušenu artikulaciju glasa Lj.
Kada se javiti logopedu?
Savet roditeljima bi bio da posete stručnjaka ako primete odstupanja od ovih normi, ako dete izostavlja čitave grupe glasova ili ako ih izgovara na anatomski nepravilan način (na primer, sa jezikom između zuba), ako govori u slogovima ili menja mesta slogovima u reči, kada je govor trogodišnjeg deteta nerazumljiv za širu okolinu, ponekad i za roditelje.
30 glasova srpskog jezika trebalo bi da budu potpuno automatizovani najkasnije do 5,5 godina života.
2. Da li moje dete mora pravilno da izgovara sve glasove pre polaska u školu?
Da, poželjno je da dete u potpunosti savlada izgovor svih glasova pre polaska u školu.
Mnogo je lakše i brže ispraviti nepravilnu artikulaciju na mlađem, predškolskom uzrastu. Potrebno je raditi na auditivnoj diskriminaciji glasova. Pored pravilne artikulacije veoma bitna komponenta je i razlikovanje glasova, jer nepravilan izgovor se direktno prenosi na proces opismenjavanja. Ukoliko dete u govoru meša ili zamenjuje srodne glasove (na primer, umesto Š izgovara S, ili umesto Č kaže C), velika je verovatnoća da će te iste glasove mešati i u pisanju i čitanju, što stvara rane probleme u učenju. Kada dete krene u prvi razred, školski zahtevi postaju znatno veći i ozbiljniji . U tom periodu postaje veoma teško uskladiti svakodnevne domaće zadatke i školske obaveze sa odlascima na logopedske časove i dodatnim vežbanjem kod kuće.
3. Možemo li sami kod kuće da vežbamo pravilan izgovor glasova ili je neophodna logopedska terapija?
Vežbanje kod kuće se preporučuje ako je po instrukcijama logopeda. Za uspeh su neophodni i logoped i roditelj, jer se njihove uloge savršeno dopunjuju.
Logoped postavlja govorni aparat za pravilan izgovor kritičnog glasa ( uči dete pravilan položaj jezika, usana, zuba, strujanje vazduha). Pokušaj roditelja da sami kod kuće “isprave” glas bez stručnog vođenja može biti kontraproduktivan, jer roditelj ne poznaje specifične metode i anatomsku postavku govornih organa, pa nenamerno može učvrstiti pogrešan izgovor.
Roditelj kod kuće može i treba da primeni vežbe i savete koje je dobio od logopeda.
4. Zašto dete pravilno izgovara glas polako i kada vežbamo, ali ga i dalje nepravilno koristi u svakodnevnom govoru?
Ova pojava je potpuno prirodna i prelazna faza u procesu uvežbavanje kritičnih glasova.
Kada se vežba glas izolovano, dete svu pažnju i energiju usmerava na pravilan izgovor tog glasa. U spontanom govoru se usmerava na poruku koju želi preneti. Zato u radu poštujemo pravila kako dolazimo i do automatizacije vežbanog glasa.
Vežbe za postavku glasa, kombinacija tog glasa sa vokalima u različitim pozicijama, izgovor reči koje počinju tim glasom, zatim vežbani glas u sredini reči i vežbani glas na kraju reči. Iskusan logoped prepozna kada može da pređe i na rečenice, kraće tekstove, pesmice. Tek na kraju ide automatizacija u spontanom govoru kroz sadržaje interesantne detetu i igru.
Sam proces automatizacije glasova je najduži period i zbog toga je neophodno strpljenje i suptilna korekcija glasa u spontanom govoru kako bi izgovor postao prirodan.
5. Kako da znam da li je moje dete spremno za polazak u školu?
Spremnost deteta za polazak u školu ne ogleda se samo u poznavanju slova i brojeva, već u celokupnoj intelektualnoj, govorno-jezičkoj, motoričkoj i emocionalnoj zrelosti.
Kao prvo dete treba da bude socio-emocionalno zrelo ( spremno za odvajanje od roditelja, saradljivo sa vršnjacima, poštuje pravila ponašanja u grupi i razume autoritet učitelja, kao i da se uspešno nosi sa manjim neuspesima).
Dete pre polaska u prvi razred treba pravilno da izgovara sve glasove srpskog jezika, jer se nepravilan izgovor lako prenosi na pisanje i čitanje.
Glasovna analiza i sinteza, ovo je osnova za opismenjavanje. Pod tim se podrazumeva da dete prepoznaje prvi i poslednji glas u reči, da rastavi reč na glasove (analiza) i da od zadatih glasova sastavi reč (sinteza).
Šaka i prsti moraju biti dovoljno spretni da dete pravilno drži olovku, povlači ravne i krive linije i boji unutar okvira bez brzog zamaranja. Grafomotorika koja odgovara uzrastu.
Pažnja predškolca bi trebala da bude u opsegu od 15 do 20 minuta, da prati uputstva i da zadatak završi do kraja.
6. Da li dete mora da zna da čita i piše pre polaska u školu?
Ne, dete ne mora da zna da čita i piše pre polaska u prvi razred. Mnogo je važnije da dete pre škole savlada takozvane predčitačke i predpisačke veštine, o kojima smo već govorili (razumevanje govora, onoga što smo mu rekli, pročitali, da ume da prepriča i da se izražava gramatički pravilnim rečenicama, analiza i sinteza, pravilno držanje olovke i grafomotorika u skladu sa uzrastom, bogat rečnik…)
Važan savet za roditelje: Ukoliko dete samo pokazuje interesovanje za slova, slobodno ga podržite kroz igru. Međutim, nemojte ga forsirati niti učiti da piše slova bez znanja o pravilnom potezu, jer se pogrešno naučen način pisanja kasnije teško ispravlja u školi.
Zaključak
Svako dete ima svoj jedinstveni tempo razvoja, ali pravovremena podrška predstavljaju najvažniji temelj za njegov uspeh. Polazak u školu je velika prekretnica, a čist i pravilan govor detetu daje samopouzdanje da se slobodno izrazi, postavlja pitanja i gradi prijateljstva. Ne ustručavajte se da potražite savet logopeda na vreme - zajedničkim radom, kroz igru i razumevanje, pripremićete svog mališana da u školske klupe zakorači sa osmehom i sigurnošću.

